Mladi poljoprivrednici – nositelji razvoja ruralnih područja: U Pitomači više od 200 sudionika raspravljalo o generacijskoj obnovi i budućnosti hrvatske poljoprivrede

Generacijska obnova, dostupnost potpora, prijenos znanja i inovacija te stvaranje uvjeta za kvalitetan život i rad u ruralnim područjima bili su u središtu okruglog stola „Mladi poljoprivrednici – nositelji razvoja ruralnih područja“, održanog 28. listopada 2026. godine u Pitomači. Više od 200 sudionika iz institucija, stručnih i obrazovnih ustanova, razvojnih organizacija i poljoprivrednih gospodarstava raspravljalo je o mogućnostima osnaživanja mladih poljoprivrednika i osiguravanju dugoročne održivosti hrvatske poljoprivrede.

U Centru za kulturu „Drago Britvić“ u Pitomači okupili su se predstavnici nacionalne, regionalne i lokalne razine, nadležnih institucija i agencija, obrazovnih ustanova, lokalnih akcijskih grupa, poljoprivrednih organizacija te poljoprivrednih gospodarstava. Zajednički cilj bio je razmotriti kako mladima olakšati ulazak u poljoprivredu, razvoj vlastitog poslovanja i donošenje odluke o ostanku u ruralnim područjima.

Okrugli stol organizirali su Virovitičko-podravska županija, Lokalna akcijska grupa „Virovitički prsten“, Općina Pitomača i Poduzetnički inkubator Virovitičko-podravske županije d.o.o. Aktivnost je održana u sklopu provedbe Godišnjeg akcijskog plana Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike,  a (su)financirana je sredstvima „Tehničke pomoći“ Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2027. godine.

Generacijska obnova kao preduvjet održive poljoprivrede

Sudionike su na početku pozdravili župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović, predsjednik LAG-a „Virovitički prsten“ Mario Lukačević, načelnik Općine Pitomača Željko Grgačić i direktorica Poduzetničkog inkubatora Virovitičko-podravske županije d.o.o. Neda Martić. Program je moderirala Sanja Stubičar, voditeljica LAG-a „Virovitički prsten“.

U uvodnim obraćanjima naglašena je važnost stvaranja uvjeta u kojima mladi mogu razvijati vlastita poljoprivredna gospodarstva, ulagati u modernizaciju proizvodnje i ostvarivati održive prihode od poljoprivrede.

Generacijska obnova nije samo pitanje smjene generacija na poljoprivrednim gospodarstvima, nego i očuvanja proizvodnih kapaciteta, razvoja poduzetništva, otvaranja radnih mjesta i jačanja lokalnih zajednica. Dugoročna održivost poljoprivrede ovisi i o tome hoće li mladi imati pristup zemljištu, znanju, financijskim sredstvima, tržištu i odgovarajućoj institucionalnoj podršci.

Uvodni dio programa obilježilo je i premijerno prikazivanje videospota „Jedan dan u životu mladog poljoprivrednika“, koji prikazuje svakodnevicu mladih poljoprivrednika s područja Virovitičko-podravske županije. Video donosi priče ljudi koji su odlučili ostati na svojoj zemlji, ulagati u svoja gospodarstva i povezivati poljoprivrednu tradiciju s novim znanjima i tehnologijama.

Videospot je također nastao u suradnji organizatora okruglog stola, uz financiranje Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike. Njegova je poruka jasna: iza svakog polja, proizvoda i uspješnog gospodarstva stoje ljudi, njihov trud, znanje i vjera u budućnost ruralnih područja.

Zajednička poljoprivredna politika i institucionalna podrška mladima

Prvi panel bio je posvećen ulozi mladih poljoprivrednika u budućnosti hrvatske poljoprivrede i generacijskoj obnovi kao ključnom preduvjetu njezina opstanka. Sudionicima se videoporukom obratio zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler, dok su u raspravi sudjelovali Željka Gudelj-Velaga, ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Nikola Dolački, ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvoje Hefer, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, te župan Igor Andrović.

Raspravljalo se o mogućnostima koje mladima pruža Zajednička poljoprivredna politika, dostupnim mjerama potpore i izvorima financiranja te izazovima pri pokretanju, preuzimanju i proširivanju poljoprivrednih gospodarstava.

Posebna pozornost posvećena je pristupu poljoprivrednom zemljištu, pojednostavnjenju administrativnih postupaka, evidentiranju zemljišta u sustavu ARKOD i ostvarivanju potpora. Razgovaralo se i o potrebi boljeg prilagođavanja budućih mjera različitim potrebama mladih – od onih koji tek pokreću gospodarstvo do onih koji žele proširiti ili modernizirati postojeću proizvodnju.

Uz financijsku podršku, za uspješno poslovanje važni su pravodobno informiranje, dostupna stručna pomoć i suradnja institucija. Mladi poljoprivrednici trebaju imati jasne informacije o mogućnostima financiranja i uvjetima prijave kako bi svoje razvojne ideje mogli pretvoriti u održiva ulaganja.

Znanje, inovacije i poljoprivreda 5.0 kao pokretači razvoja

Drugi panel bio je posvećen načinima zadržavanja mladih u ruralnim sredinama i ulozi AKIS-a – Sustava prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi – u poboljšanju položaja mladih poljoprivrednika.

U raspravi su sudjelovali načelnik Općine Pitomača Željko Grgačić, pomoćnik ravnatelja Agencije za plaćanja Saša Bukovac, Ana-Marija Čajkulić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prodekan Veleučilišta u Virovitici Damir Ribić i ravnatelj Srednje škole Stjepana Sulimanca u Pitomači Marko Marić.

Istaknuta je važnost povezivanja poljoprivrednika, obrazovnih i znanstvenih institucija te savjetodavnih službi kako bi se znanje i inovacije učinkovitije prenosili u praksu. Razgovaralo se o stručnom usavršavanju, poduzetničkim znanjima, primjeni novih tehnologija, mogućnostima financiranja ulaganja i izazovima s kojima se mladi susreću u svakodnevnom poslovanju.

Posebno je naglašeno da ostanak mladih na selu ne ovisi samo o potporama za poljoprivrednu proizvodnju. Dostupnost vrtića, stanovanja, prometna povezanost, socijalne usluge i drugi uvjeti važni za obiteljski život također utječu na odluku mladih da svoju budućnost grade u ruralnim sredinama.

O obrazovanju stručnjaka za poljoprivredu 5.0, s naglaskom na mlade poljoprivrednike, govorio je Aleksandar Mešić, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U fokusu su bili obrazovanje, digitalne vještine, inovacije i primjena suvremenih rješenja kao temelji konkurentne i održive poljoprivrede budućnosti.

LEADER pristup – povezivanje lokalnih potencijala i razvojnih mogućnosti

Treći panel bio je posvećen primjerima dobre prakse u provedbi Zajedničke poljoprivredne politike i dodanoj vrijednosti LEADER pristupa.

O iskustvima i mogućnostima suradnje govorili su Verica Mušić, predsjednica Hrvatske mreže za ruralni razvoj, Milan Medić, predsjednik LEADER mreže Hrvatske, Mario Lukačević, predsjednik LAG-a „Virovitički prsten“, Anđela Mimica, voditeljica LAG-a „Adrion“, Matija Erhatić, predsjednik Udruge podravskih proizvođača povrća, Neda Martić, direktorica Poduzetničkog inkubatora Virovitičko-podravske županije d.o.o., Đurđica Šelimber, direktorica poduzeća DRAFT d.o.o., i Albert Varga, ravnatelj Razvojne agencije TINTL.

Rasprava je istaknula važnost lokalnih partnerstava, udruživanja proizvođača, razmjene iskustava i stručne podrške u pripremi i provedbi razvojnih projekata. LEADER pristup omogućuje povezivanje poljoprivrednika, javnih institucija, poduzetnika, udruga i drugih dionika u osmišljavanju inicijativa prilagođenih potrebama lokalne zajednice.

Za mlade poljoprivrednike takva suradnja otvara mogućnosti razvoja novih partnerstava, lakšeg pristupa informacijama o financiranju, boljeg povezivanja s tržištem i stvaranja dodatne vrijednosti njihovih proizvoda. Važan dio lokalnog razvoja čini i uključivanje mladih u donošenje odluka te poticanje njihova aktivnog sudjelovanja u oblikovanju budućnosti vlastitih zajednica.

Iskustva mladih poljoprivrednika – od izazova do novih prilika

Završni panel donio je osobne priče i iskustva mladih poljoprivrednika koji su poljoprivredu odabrali kao svoj životni ili profesionalni put. Sudjelovali su Robert Capan, nositelj OPG-a i dobitnik nagrade publike na 13. izboru za najbolje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo „Zlata vrijedan“ 2026., Katarina Štukar, nositeljica OPG-a i kandidatkinja 25. izbora Najuzornije hrvatske seoske žene 2026., te mladi poljoprivrednici Mateo Rukavina i Ven Kovač.

Kroz razgovor o vlastitim iskustvima otvorena su pitanja motivacije za bavljenje poljoprivredom, svakodnevnih izazova upravljanja gospodarstvom, usklađivanja poslovnih i obiteljskih obveza te važnosti stručnog i poduzetničkog znanja. Posebno su istaknuti uloga žena u poljoprivredi, vrijednost povezivanja obrazovanja i poslovanja te potreba za jednostavnijom i pravodobnijom komunikacijom institucija s mladim poljoprivrednicima.

Njihove priče pokazale su da iza svakog gospodarstva stoje trud, upornost, odgovornost i spremnost na učenje i prilagodbu. Ujedno su poslale poruku mladima koji razmišljaju o ulasku u poljoprivredu da vlastite ideje mogu razvijati upravo u ruralnim sredinama, uz odgovarajuću podršku i povezivanje s drugim dionicima.

Cjelokupna program okruglog stola dodatno su obogatili i glazbeni nastup Emme Živko i Jana Stilinovića te nastup mlađe folklorne skupine KUD-a „Petar Preradović“ iz Grabrovnice, čime je dodatno istaknuta važnost prenošenja znanja, vrijednosti i kulturne baštine s generacije na generaciju.

Mladi poljoprivrednici kao ravnopravni partneri u oblikovanju budućnosti

U završnoj raspravi i zaključcima naglašena je važnost kontinuiranog informiranja i obrazovanja mladih poljoprivrednika, dostupnosti financijskih sredstava, jačanja suradnje institucija i proizvođača te promicanja primjera dobre prakse.

Sudionici su istaknuli da je za uspješnu generacijsku obnovu potrebno povezati financijske potpore s pristupom zemljištu, znanjem, stručnom podrškom, inovacijama i kvalitetnim životnim uvjetima. Jednako je važno mladima omogućiti da aktivno sudjeluju u razvojnim procesima i da se njihova iskustva, prijedlozi i potrebe uvažavaju pri oblikovanju budućih mjera i politika.

Okrugli stol u Pitomači pokazao je koliko je važno povezivati poljoprivrednu politiku, obrazovanje, lokalni razvoj i poduzetništvo u stvaranju boljih uvjeta za nove generacije poljoprivrednika.

Mladi poljoprivrednici ne smiju biti samo korisnici mjera i potpora, nego ravnopravni partneri u oblikovanju budućnosti hrvatske poljoprivrede i ruralnog razvoja. Njihova znanja, iskustva, inovativnost i poduzetnička inicijativa trebaju biti važan temelj za osmišljavanje rješenja koja će odgovoriti na stvarne potrebe poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih zajednica.

Ulaganje u mlade poljoprivrednike ulaganje je u konkurentnost hrvatske poljoprivrede, sigurnost proizvodnje hrane i održivost ruralnih područja. Zajedničkim djelovanjem institucija, stručnjaka, lokalnih zajednica i samih poljoprivrednika moguće je stvoriti uvjete u kojima će mladi imati priliku razvijati svoja gospodarstva, ostvarivati svoje potencijale i graditi budućnost u hrvatskim ruralnim sredinama.

Sve detalje o organizatorima ovog okruglog stola te ključne poruke i zaključke o važnosti mladih poljoprivrednika za budućnost hrvatske poljoprivrede i naših ruralnih zajednica možete pronaći u brošuri.